Building information modeling (BIM) odnosno modeliranje informacija o građevinama predstavlja skup tehnologija, postupaka i pravila koji omogućuje da više sudionika surađuje u izradi projektne dokumentacije, građenju i upravljanju građevinom u virtualnom prostoru. Na tržištu je prisutan već dvadesetak godina dok zadnjih nekoliko godina doživljava procvat.
Osnovu za BIM čine BIM modeli odnosno digitalne datoteke izrađene BIM softverom za građevinu (eng. BIM software) koji omogućuje povezivanje i razmjenjivanje informacija u svrhu što efikasnijeg donošenja odluka vezanih za građevinu. BIM softver za građevinarstvo mogu koristiti svi oni koji se bave planiranjem, projektiranjem, izgradnjom, upravljanjem i održavanjem građevina.
BIM se sve češće prihvaća kao strateško sredstvo za uštedu troškova, produktivnost i operativnu učinkovitost, poboljšanu kvalitetu infrastrukture, a ima i pozitivan učinak na okoliš kao metoda održivog građenja. BIM postaje globalni trend u građevinarstvu, omogućavajući bolju suradnju i razmjenu iskustava diljem svijeta te je pitanje dana kada će postati obavezan dio poslovanja.
EU strategija za razvoj digitalnog građevinskog sektora
Europska unija ulaže napore u implementaciju BIM tehnologija i procesa u zakonodavstvo svih članica kao i u međusobno usklađivanje standarda stoga je njegova upotreba zadana i u cilju ostvarivanja desetogodišnje strategije Europske Unije za rast i zapošljavanje (Europa 2020). Javna nabava, na koju otpada najveći udio troškova u građevinarstvu, od ključne je važnosti u Strategiji Europa 2020. te je zato donešena i direktiva Europske unije o javnoj nabavi (2014/24/EU) koja promovira, precizira i preporučuje korištenje BIM tehnologija s ciljem omogućavanja transparentnosti i dostupnosti građevinskih projekata.
Kao suvremeni smjer rada u građevinarstvu, BIM je u nekim državama poput skandinavskih zemalja, Velike Britanije, Nizozemske, Francuske i Njemačke već postao standard, ali je u mnogim drugim zemljama još uvijek slabo prisutan na tržištu ili se pak uopće ne koristi. Jedan od razloga je zasigurno i nedostatak jedinstvenog općeg standarda. Kako bi se stvorio zajednički europski pristup razvoju digitalnog građevinskog sektora kroz suradnju i razmjenu najboljih praksi, Europska unija je 2016. godine oformila EU BIM Task group čiji je ravnopravni član i naše Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Fokus grupe bio je razviti priručnik (Handbook for the introduction of Building Information Modelling by the European Public Sector) za utvrđivanje dobre prakse i razvijenih standarda pri uvođenju BIM-a. Jedan od prvih koraka u podizanju svijesti o važnosti BIM-a u Hrvatskoj zasigurno je prijevod tog priručnika na hrvatski jezik pod naslovom Priručnik za uvođenje modeliranja informacija o građevinama (BIM) od strane europskog javnog sektora. Priručnik je dostupan za preuzimanje na stranicama Ministarstva koje je također, u cilju popularizacije BIM-a u Hrvatskoj, oformilo HR BIM Task group u kojoj sudjeluju članovi komore arhitekata, inženjera građevinarstva i strojarstva.
Struka u Hrvatskoj prepoznala je važnost implementacije BIM-a u poslovanje
U 2017. godini Hrvatska komora arhitekata pokrenula je platformu BIM otvoreni vodič za arhitekte u svrhu popularizacije BIM tehnologije i edukacije članova o BIM procesu projektiranja. U sklopu projekta izdan je i dokument BIM plan izvršenja projekta – BEP u kojem su definirani BIM strategija i procesi koji su potrebni za uspješno odvijanje i završetak BIM projekta.
Svakako treba spomenuti i dokument Opće smjernice za BIM pristup u graditeljstvu, koji je iste godine izdala Hrvatska komora građevinskih inženjera pri čemu je važno naglasiti kako je je riječ o preporukama, a ne obveznoj poslovnoj politici.
Istraživanja pokazuju kako je u 2017. godini tek 21,12 % hrvatskih tvrtki primjenjivalo BIM no zadnje dvije godine interes sve više raste. Početkom 2018. godine osnovana je udruga BIM Hrvatska čiji je primarni cilj iniciranje promjena u načinu planiranja i građenja građevina, načina njihova korištenja i upravljanja primjenom BIM pristupa.
Zakonska regulacija pitanje je vremena
U Hrvatskoj za sada još nema BIM propisa niti je tržište u ovom trenutku spremno za zakonsku regulaciju no treba shvatiti da je zakonska implementacija BIM tehnologije neizbježna, a korak bliže k tome zasigurno je prijevod i nostrifikacija ISO standarda (HRN EN ISO 12006-3:2016, HRN EN ISO 19650-1:2019, HRN EN ISO 19650-2:2019) za primjenu BIM-a u Republici Hrvatskoj.
Hrvatske tvrtke mogle bi u svojem radu što prije početi primjenjivati nove načine rada, alate i tehnologije kako bi ostale konkurentne i profitabilne na stranom, ali i domaćem tržištu.
Da bi to bilo moguće, potrebno je proći kroz proces uvođenja BIM-a na tržište koji se sastoji od nekoliko koraka:
- podizanje svijesti o novim tehnologijama
- izrada propisa, pravilnika te standardizacija primjene
- edukacija
- subvencija nabave odgovarajućih BIM softvera i pratećeg hardvera
Što uspješnijem procesu tranzicije od velike pomoći trebao bi biti javni sektor koji treba služiti kao idejni začetnik, regulator, edukator, financijer istraživanja i razvoja te demonstrator BIM-a u industriji. Pri tome bi svakako trebalo proučiti iskustva drugih europskih zemalja čija su državna tijela uspješno preuzela navedene uloge.
Iskustva drugih zemalja pri uvođenju BIM-a
Velika Britanija
Velika Britanija je 2011. godine kao dio Strategije Ujedinjenog Kraljevstva izdala Britansku strategiju za implementaciju BIM-a. Strategijom se obvezala na upotrebu „Suradničkog BIM-a“ u svim javnim projektima do 2016. godine što je podržano i kroz planove Construction 2025 i Construction strategy 2016-2020 kojima su definirani proračun i resursi za realizaciju strategije. Vijeću za građevinsku industriju dodijeljeno je 5 milijuna funti za osnivanje radne skupine (BIM Task Group) koja pomaže i javnom i privatnom sektoru u definiranju novih načina rada i standarda te širenju znanja u industriji.
Njemačka
Njemačka je 2015. godine pokrenula zajednički projekt vlade i industrije, Strateški plan za BIM za sektor prometne infrastrukture. Cilj ove strategije je lakša primjena BIM-a na svim novim javnim projektima koji će biti predmetom javne nabave od kraja 2020. godine. Njemačka je također donijela strateški petogodišnji plan, sličan onome Velike Britanije iz 2011. godine, pod nazivom „Njemački plan za digitalizaciju u građevinarstvu“. Ovaj plan namijenjen je zaštiti i rastu malih i srednjih poduzeća kojima obveza primjene BIM tehnologija stvara znatno financijsko opterećenje.
Finska, Danska i Švedska
U Finskoj i Danskoj, vlade financijski stimuliraju istraživanja u području BIM-a. Finska vlada donijela je općenite smjernice za upotrebu BIM-a u građevinskoj industriji koja je glavni pokretač BIM projekata u toj zemlji. Danska trenutno predvodi razvitak BIM norme koja će vjerojatno biti prihvaćena na nivou cijele EU.
Švedska vlada je 2012. godine preporučila Švedskoj upravi za promet uvođenje BIM-a radi veće učinkovitosti investicijskih projekata i upravljanja imovinom te je kroz neko vrijeme BIM postao uobičajena praksa u njihovom poslovanju. 2017. godine pokrenut je strateški program za inovacije Smart Built Environment s dugoročnim ciljem integriranja razvoja BIM programa i BIM zajednice što bi trebalo rezultirati prenošenjem znanja i iskustava svim zainteresiranim stranama.
Austrija
Primjena BIM-a u Austriji postala je uobičajena pri provedbi većih projekata dok još uvijek nije obavezna pri radu na manjim projektima s obzirom da bi se visoki troškovi nabave BIM softvera mogli negativno odraziti na poslovanje malih i srednjih tvrtki. Austrijski institut za standarde razvio je ÖNORM A 6241-1 i A241-2, standarde za implementaciju BIM-a.
Dakle, vladina potpora i vodstvo te postojanje strategija za razvoj nacionalnih i globalnih standarda, kao i edukacija i financijska pomoć, ključni su za pokretanje provedbe BIM-a.
U koraku s branšom
Upotrebom tehnologija poput PlanRadarovog BIM preglednika podiže se kvaliteta projektiranja i građenja, a dugoročno dolazi do smanjenja troškova izgradnje i održavanja građevina. BIM je budućnost te je izrazito važno ne zaostajati za drugim zemljama i biti u koraku s vremenom digitalne revolucije u građevinarstvu.
O PlanRadaru
PlanRadar je tvrtka osnovana 2013. koja pruža inovativna mobilna softverska rješenja za građevinsku i industriju nekretnina. Naša je aplikacija dostupna na svim iOS, Android i Windows uređajima, a pomogla je već tisućama klijenata diljem svijeta da digitaliziraju svoje poslovanje. U PlanRadaru se svaki tjedan obrađuje više od 25.000 projekata.
Pratite nas na Facebooku, Linkedinu i Twitteru da biste bili obaviješteni o novim člancima!
