Potresi su jedina elementarna nepogoda koju čovjek, usprkos impresivnom stupnju razvoja suvremene znanosti i tehnike, jednostavno ne može predvidjeti. Može ih očekivati, no nije moguće procijeniti kada i gdje će se zaista dogoditi. Tektonska aktivnost nas uvijek podsjeti na to koliko smo zapravo maleni pod zvijezdama. Nažalost, ona može prouzročiti goleme materijalne štete i gubitak života.
Potresi su svakodnevna pojava, a posebno su opasni oni snažni koji se dogode u gradovima blizu seizmički aktivnih zona. To su mnogoljudne metropole poput Istanbula, Los Angelesa, Tokija ili Zagreba. Stoga je naše znanje kako graditi prije potresa te kako sanirati nastale štete nakon potresa, od neprocjenjive vrijednosti.
KAKO NASTAJU POTRESI
Zemljina kora se sastoji od nešto drugačije vrste granica od onih na koje smo navikli. Radi se o golemim geološkim pločama, na čijim površinama leže oceani i kontinenti. Gonjene konvekcijom topline koja dolazi iz unutrašnjosti planete, ploče se neprestano podvlače i klize jedna niz drugu, sudaraju se, razmiču ili stapaju. Sučeljavanje dijelova zemljine kore stalni je proces, a na granicama geoloških ploča nalaze se područja golemih tektonskih aktivnosti. Tamo se stvaraju planine, gejziri i vulkani ili se javlja izražena seizmičnost uzrokovana silnim trenjem.
Upravo ta seizmička aktivnost nam stvara velike probleme. Tektonska aktivnost može se očitati tek kao bezbroj malih potresa koje ljudski organizam nije niti u stanju zapaziti. Nažalost, nekada se u seriji manjih javi i neki veći potres, a njihov kumulativni učinak može uzrokovati ozbiljne posljedice po građevine i infrastrukturu gradova.
RAZMIŠLJATI UNAPRIJED – PROTUPOTRESNA GRADNJA
Ono na što ljudi prije potresa mogu utjecati jest pametno projektiranje građevinske konstrukcije, kako bi građevine bile što otpornije na destruktivne sile potresa. Promišljeni standardi gradnje su ključni za očuvanje ljudskih života te sprječavanje materijalnih šteta i ekonomskih gubitaka.
Danas je u mnogim zemljama sigurnost konstrukcija s obzirom na potresno opterećenje propisana lokalnim i međunarodnim građevinskim zakonima, sukladno seizmološkim proračunima te se može pretpostaviti da će većina moderno izvedenih zgrada dobro reagirati na potres.
U našim područjima poticaj za prilagodbu građevinskih propisa bio je veliki potres u Skoplju 1963. godine. Tada se zemlja zatresla snagom 6,9 na Richterovoj ljestvici. Više od 75 posto grada sravnjeno je sa zemljom, a 200.000 ljudi ostalo je bez krova nad glavom. No, taj strašni događaj imao je i pozitivnih odjeka u cijeloj bivšoj Jugoslaviji. Godinu dana nakon zemljotresa u Skoplju izrađeni su novi standardi koji još i danas štite građevine diljem zemlje, pa tako i u Zagrebu, do potresne jačine 7 stupnjeva po Richteru.
Postoje posebni propisi za razne vrste konstruktivno relevantnih materijala poput betona i čelika. Bitno je uzeti u obzir lokalne uvjete tla, paziti na dovoljnu duktilnost (mogućnost materijala da podnese deformaciju bez krhkog loma) svih konstruktivnih elemenata te same konstrukcije kao cjelokupnog sustava. Njezina stabilnost je od presudne važnosti jer mora podnijeti sve moguće kombinacije opterećenja uzrokovano kretanjem tla u raznim smjerovima.
Od 60-ih godina 20. stoljeća većina se zgrada na ovim područjima gradi oboružana armiranobetonskom konstrukcijom. To ih čini znatno otpornijom od starijih ciglenih građevina. U Hrvatskoj se primjenjuje propis Eurokod 8: Projektiranje potresne otpornosti konstrukcija, koji nalaže da se visokogradnja projektira i gradi tako da se spriječi rušenje konstrukcije, ograniči stupanj oštećenja uslijed potresa te da važni javni objekti moraju ostati uporabljivi čak i ako se dogodi potres.
KAKO OBNOVITI ZGRADE PRIJE POTRESA
Temeljna konstrukcija mora imati nosivost koja će podnijeti sve što je na datoj lokaciji može zadesiti. Stoga je važno kritički procijeniti stanje starijih zgrada te ne previše zadirati u njihovu supstancu, ne bušiti vanjske zidove, pretjerivati s rušenjem unutarnjih zidova tijekom adaptacije stanova i slično. Jer što se više mijenja, to se više narušuje stabilnost građevine.
U doba kada su se gradile stare zidane zgrade, koje sačinjavaju velik dio strukture europskih gradova i povijesnih spomenika, nije se projektiralo u vidu zaštite od potresa. Stoga je, s obzirom na današnje znanje i stanje tehnike, uputno prilikom obnove takvih zgrada obratiti pažnju i na protupotresne mjere. Za kvalitetnu obnovu potrebno je opsežna dijagnoza postojeće konstrukcije.
Nakon stvaranja potrebne dokumentacije o analizi trenutnog stanja, kakvoći materijala, vrsti građevine te njezine otpornosti na potresne sile, izrađuju se mjere seizmičkog poboljšanje zgrade. One se odnose na tehničke preinake za poboljšanje konstrukcijskog sustava, a s time i na otpornost na potres, jer se intervencijom povećava čvrstoća i duktilnost pojedinih konstrukcijskih elemenata.
Dijagnoza je vrlo važan alat za daljnje odluke o tome kako tehnološki pristupiti obnovi te za realnu procjenu troškova potrebnih radova, budući da se često radi o sveobuhvatnom pojačanju konstrukcijskog sustava.
ŠTO SE DOGAĐA POSLIJE POTRESA?
U slučaju potresa mnoge starije zgrade, čiji konstrukcijski sustavi nisu prethodno bili osnaženi, ali i nove koje nisu građene u skladu s propisima, vjerojatno će pretrpjeti određena oštećenja. Tada na scenu stupa struka, koja prema propisima procjenjuje štetu od ove vrste elementarne nepogode.
Inicijalna procjena štete vrši se neposredno nakon potresa te se između ostalog bazira na lokaciji, katnosti te vrsti zgrade (samostojeća kuća, kuća u nizu, višestambena zgrada, poslovni ili industrijski objekt itd.).
Oštećenja se dijele u tri kategorije:
- visoki stupanj – srušeni zid, značajne kose pukotine na zidu, urušeni strop i slično
- srednji stupanj – kose pukotine na zidu, oštećena stropna konstrukcija i slično
- niski stupanj – manje pukotine na zidu, srušeni dimnjak, popucala stakla, izbijeni crijepovi i slično
Građevinski stručnjaci obraćaju pozornost na mnoge faktore da bi procijenili je li zgrada statički ugrožena, poput:
- Je li zgrada oštećena izvana i/ili iznutra?
- Jesu li oštećenja površinska ili zadiru u nosivu konstrukciju građevine?
- Je li oštećen lift, tj. njegov mehanizam?
- Ima li na stubama pukotina širih od 2 milimetra?
- Jesu li otpali dijelovi fasade ili su se odvojili od zidova te prijete pješacima?
- Ako se radi o zgradi starijeg datuma, jesu li fasadni ukrasi popucali te mogu li pasti na prolaznike?
- Prijeti li urušavanje dimnjaka ili je do njega već došlo? Treba li ga kontrolirano srušiti?
- Je li oštećen krov? Može li podnijeti naknadne oborine? Mogu li dijelovi krova padati po pješacima?
- Što je s nosivim zidovima? Jesu li na njima vidljive pukotine šire od 2 milimetra, a duže od metra i pol?
- Je li pukla žbuka ili se radi o ozbiljnijoj šteti na nosivoj konstrukciji?
- Može li žbuka na stropovima izdržati još jedan potres ili prijeti opasnost od loma i pada velikih komada žbuke?
- Nosivi elementi poput stupova i grada moraju se pregledati – jesu li napukli ili popucali?
- Je li armatura nosivih konstrukcija postala vidljiva?
- Jesu li pregradni zidovi oštećeni ili su i dalje stabilni te ne predstavljaju opasnost za stanare?
DALJNJI KORACI I OBNOVA NAKON POTRESA
Nakon inicijalne procjene o tome je li zgrada sigurna za korištenje, ako je odlučeno da je građevina prikladna za obnovu, kreće se u izradu projekta obnove nakon potresa. Tu se radi o popravku i ojačavanju građevina koje su pretrpjele štete tijekom potresa. Možda će oštećeni dio zgrade trebati tek ojačati, a možda će biti potrebna potpuna zamjena pogođenih elemenata.
Ciljevi obnove su:
- Povratiti konstrukciju u izvorno stanje koje je imala prije potresa tako da se oštećenja poprave te spriječi daljnje propadanje
- Nadograditi postojeće stanje tako da se poveća krutost zgrade, ojača postojeća konstrukcija itd.
- Smanjenje seizmičkog odaziva uvođenjem novih elemenata za disipaciju energije, smanjenjem ukupne mase ili izolacijom podnožja zgrade posebnim elementima između same konstrukcije i temelja, kako bi se smanjila vibracija konstrukcije uslijed potresa
SUVREMENA TEHNOLOGIJA U SLUŽBI OBNOVE ZGRADA NAKON POTRESA
Potrebno je izraditi temeljitu dokumetaciju i tehnički projekt obnove kako bi se zgrada mogla obnoviti i napraviti troškovnik.
U idealnom svijetu, svaki vlasnik zgrade bi trebao imati stare, često ručno crtane nacrte, kao i suvremene, precizne snimke građevina u koje se može pouzdati pri izradi troškovnika
Nažalost, u starim gradskim jezgrama to je vrlo rijetko slučaj. Kod starijih zgrada, koje njihovi vlasnici nasljeđuju ili posjeduju dugi niz godina, nacrta često niti nema. Nekada su se takvi problemi morali rješavati dugotrajnim i ne uvijek preciznim ručnim mjerenjem i crtanjem nacrta u CAD softveru. No, u 2020.-oj godini moderna nam tehnologija nudi vrlo učinkovita i brza rješenja.
Jedno od njih je 3D skeniranje. To je proces koji pretvara građevine u precizne digitalne modele iz kojih se relativno brzo mogu izraditi nacrti te kalkulacije površina i građevinskih elemenata, sve što je potrebno za izračun troškova. Nakon skeniranja stvarnog stanja zgrade, dobiveni podaci se pretvaraju u tzv. „3D oblak“.
Na temelju takvog suvremenog snimka mogu se izraditi projekti obnove i restauracije te odgovoriti na pitanja poput:
- O kojem obujmo poslova se radi?
- Koliko je potrebno uložiti u radnu snagu?
- Koliko će koštati materijal?
- Koji alati su potrebni da bi se projekt realizirao u zadanom roku?
SNIMANJE ŠTETE MOBILNIM UREĐAJEM U TREN OKA
No, s obzirom na cijenu opreme i samih aparata, 3D skeniranje je prilično skup proces koji izvode uglavnom samo specijalizirane tvrtke. Njih na tržištu obično nema mnogo te dolazi do dugog čekanja na termin za snimanje.
U kritičnim trenucima nakon potresa, kada je potrebno vrlo brzo stvoriti veliku količinu dokumentacije o stanju mnogih pogođenih građevina široko dostupni te jednostavni alati mogu biti od velike koristi stručnjacima koji se trude u što kraćem vremenu pomoći svima.
Također, pristupi građevinskoj dokumentaciji poput 3D skeniranja znače stvaranje mnogo različitih baza podataka, za mnogo različitih građevina, koje će biti pohranjene na mnogo različitih lokacija.
Korištenjem softvera koji su bazirani na oblaku, u kratkom vremenu može se stvoriti opsežna i temeljita baza podataka za pojedinačnu zgradu, ulicu, blok, dio grada ili čak čitav grad, ovisno o individualnoj potrebi. Na taj način se može stvoriti centraliziran i sveobuhvatan pregled stanja nekog mjesta ili grada nakon potresa.
TKO SVE MOŽE ZABILJEŽITI ŠTETU OD POTRESA?
Snimak mogu stvoriti stručnjaci prilikom inicijalnog obilaska objekta, brzinski bilježeći stanje i štete na bilo kojem mobilnom uređaju, uz pomoć ugrađene funkcije fotografiranja, govornih bilježaka i obrazaca koji se mogu u samo nekoliko minuta prilagoditi svakoj situaciji.
No, snimak mogu stvoriti i laici koji se u zgradama nalaze u trenutku potresa te koji će, ovisno o jačini potresa i volumenu štete u svom gradu, možda danima ili tjednima morati čekati na dolazak statičara i njihovu procjenu. Nažalost, stručnjaka često ima mnogo manje nego što je potrebno s obzirom na razornu snagu velikih potresa u urbanim sredinama.
Shodno tome procjena štete i nastanjivosti zgrada u gradovima može trajati mjesecima, a građani su primorani sami snositi posljedice života u oštećenim zgradama i opasnost da se oštećenja pogoršaju uslijed daljnjih potresa ili vremenskih neprilika poput vjetra, snijega, tuče i obilnih kiša. Koristeći softver preliminarni se snimak može odmah poslati stručnjacima. Oni tada mogu obaviti brzu trijažu zgrada bez trošenja dragocjenog vremena na putovanje te odlučiti koje su najugroženije.
Primjerice, stanari stambenih zgrada mogu na jednom mjestu skupiti očevid iz svih stanova. Mogu ga brzo poslati relevantnim tvrtkama kako bi dobili brzu procjenu troškova. Na temelju procjene mogu čim prije (unutar zakonskih rokova) zatražiti pomoć od nadležnih institucija, poslati troškovnik osiguravajućoj kući ili na temelju tog troškovnika ocijeniti na koji način mogu osigurati financijska sredstva za popravak nastale štete.
Život u modernom dobu donosi nam mnoge prednosti, čak i u situacijama koje se odvijaju od pamtivijeka, poput potresa. Makar smo u trenutku kada šteta nastane nemoćni i na milosti prirode, kada najgore prođe, uz promišljenu primjenu suvremenih tehnologija možemo uvelike olakšati život svima. Popravak zgrada nakon potresa dugotrajan je proces, no uz digitalne alate možemo ga bitno skratiti te osigurati pogođenima krov nad glavom.
Pratite nas na Facebooku, Linkedinu i Twitteru da biste bili obaviješteni o novim člancima!
