Svijet postaje sve brži, stresniji i napučeniji. Urbanizacija se sve više ubrzava diljem globusa, a danas već više od polovice svjetskog stanovništva živi u gradovima. Zbog toga se gradi sve više gusto naseljenih gradova ili gradskih četvrti, a postojeće metropole sve su gušće napučene.
Kad je riječ o razvoju gradova, među najvažnije suvremene trendove ubraja se tzv. „pametno“ planiranje. Pametni gradovi (eng. Smart Cities) su urbani centri kojima je svrha pomoću različitih međusobno operabilnih sustava uspješno se nositi s izazovima 21. stoljeća.
Prema procjenama Ujedinjenih naroda 68% svjetskog stanovništva živi u gradovima. Studije predviđaju da će do 2050. godine 2,5 milijardi ljudi živjeti u urbanim sredinama, što će kao posljedicu uzrokovati ishitrenu izgradnju, ali i ukupan rast globalnog stanovništva. Spomenuto izvješće UN-a također predviđa kako će se 90% ovog rasta odvijati na području Azije i Afrike.
Svjetska populacija koja živi u gradovima narasla je sa 751 milijuna u 1950.-oj godini na nevjerojatnih 4,2 milijarde u 2018.-oj godini. Usprkos niskom stupnju urbanizacije u Aziji živi oko 54% svjetske gradske populacije, a potom slijede Europa i Afrika (svaka s udjelom od 13%).
82% stanovništva Sjeverne Amerike već je urbanizirano, dok u gradovima živi 81% južnoamerikanca, 74% Europljana i 68% stanovnika Oceanije. Na svijetu je sve više ljudi, okoliš je sve opterećeniji i sve je manje visokovrijednog životnog prostora.
Današnje smjernice za projektiranje daju prednost manjem životnom prostoru pa je u brojnim metropolama prostor postao luksuz, nedostižan većini stanovnika urbanih sredina. To su samo neki od problema s kojima se stanovnici svjetskih gradova svakodnevno suočavaju.
Širom svijeta se inženjeri, stručnjaci uključeni u gradsko planiranje i vizionari bave problematikom održavanja i/ili poboljšanja kvalitete života za stanovnike gradova; te žele dokučiti kako unatoč svim poteškoćama današnjice očuvati energetske resurse i omogućiti daljnje naseljavanje u postojećim gradovima.
Klimatske promjene, rapidan porast svjetskog stanovništva kao i nezaustavljiva urbanizacija pri tom uvelike otežavaju ta plemenita nastojanja.
Što je to uopće „pametan“ grad?
Termin „pametan“ zapravo podrazumijeva različite koncepte razvoja gradova, a koji s aspekta inovacija primjenom različitih tehnologija i principa planiranja optimiraju gradski prostor.
Kada se može reći da je grad „pametan“? Da li je to onda kad je njegovim stanovnicima na raspolaganje stavljena brza internetska veza? Ili ako je grad već u potpunosti digitaliziran, ako se njime upravlja putem podatkovnih prometa ili ako već ima umreženu infrastrukturu „Internet of Things“ tj. „Internet stvari“ pristupa? Kada se čišćenje grada usredotočuje na urbani prostor i koristi obnovljive izvore energije te poštuje zahtjeve za sprječavanje klimatskih promjena?
Da, sve to je „pametan“ grad. Ali grad koji je „pametan“ nudi i puno više od opisanog.
Kažemo da je grad „pametan“ kad su njegove tradicionalne ustanove i usluge poboljšane primjenom digitalnih tehnologija – sve u korist stanovnika. Moderna rješenja iz segmenta mobilnosti, urbanog planiranja, komunikacije, proizvodnje i opskrbe energijom, te upravljanja doprinose kvaliteti života u gradovima.
Pametno uspostavljene mreže gradskog prometa, optimirana odvodnja i zbrinjavanje otpada kao i učinkovito upravljanje građevinama – sve je to „pametno“. Digitalizirano i interaktivno upravljanje gradom, osigurani zajednički prostori te usredotočenost na stanovnike – i to je „pametno“.
„Pametni“ gradovi primjenjuju podatkovne sustave i tehnologije u slijedećih 8 segmenata urbanog života:
- mobilnost
- sigurnost
- zdravstvo
- opskrba energijom i energetska održivost
- opskrba vodom
- gospodarenje otpadom
- gospodarski razvoj i stanovanje
- angažman građana i gradske zajednice
Željeni rezultat je učinkovitija, održivija i ugodnija urbana sredina. Ovakvi gradovi su razvijeniji i učinkovitije uređeni od ostalih gradova. Taj trend nije očit sam u Europi, već se širi diljem svijeta. Neki su gradovi postali čak uzorni „pametni“ gradovi.
DIGITALIZACIJA GRADOVA ŠIROM SVIJETA
Prema studiji McKinsey-ja na području Sjeverne Amerike New York je vodeći grad po stupnju digitaliziranosti, dok je u Aziji to Singapur, u Europi Stockholm, u Južnoj Americi Sao Paulo, a na Bliskom istoku Abu Dhabi.
Amsterdam (864.000 stanovnika) je uspostavio veliku banku podataka u svrhu upravljanja gradom, a koja sadrži povijesne podatke i istovremeno upravlja trenutnim informacijama sadržanim u mreži „Internet of Things“. Time se upravljanje gradom uvijek odvija s posebnom pažnjom na aktualno stanje u metropoli.
Španjolski velegrad Barcelona (1.6 milijuna stanovnika) je postavio oko 500 km optičkih kablova kako bi se osigurao dotok informacija u senzore za očitavanje uporabe parkirnih mjesta u gradu i usklađivanje cijena parkiranja u realnom vremenu. U parkovima na području Barcelone postavljeni su senzori koji u slučaju kiše isključuju prskalice za navodnjavanje. Na ulične svjetiljke su ugrađeni senzori osjetljivi na pokret kako bi se postigla ušteda energije. I na kontejnere za smeće su ugrađeni senzori koji dojavljuju kad su puni i kad je potreban odvoz otpada.
London (8.8 milijuna stanovnika), glavni grad Engleske, na svjetskoj razini prednjači u ulozi „pametnog“ grada, pogotovo u pogledu primjene digitalnih rješenja u gradskom i prigradskom prometu. Tako je znakom prepoznatljivosti Londona postala besplatna WiFi mreža.
U Australiji se pomoću tehnologija koncepta „Internet of Things“ upravlja i optimira odvoz otpada u Melbourneu (4.4 milijuna stanovnika).
U SAD-u se ističe milijunski grad Chicago (9.5 milijuna stanovnika) jer koristi senzore koji prepoznaju da bi moglo doći do poplava.
U velegradu New York (8.5 milijuna stanovnika) koriste se digitalizirani procesi kako bi se spriječili nasilni zločini.
Palo Alto (67.000 stanovnika) mali je kalifornijski grad koji koristi senzore za mjerenje kvalitete zraka te za upravljanje gradskom rasvjetom.
U San Leandru (100.000 stanovnika) se digitalizacijom pomoću „Internet of Things“ tehnologija optimira navodnjavanje.
U Aziji su „pametni“ gradovi naširoko rasprostranjeni i vrlo napredni. U kineskom Hangzhou (9.2 milijuna stanovnika) razvijen je tzv. „gradski mozak“ – projekt koji može neprekidno proračunavati gustoću prometa i time prepoznati gdje je došlo do poteškoća u prometu. U idealnom slučaju se takvim pristupom može učinkovitije upravljati i koordinirati službe spašavanja.
U južnokorejskom Seoulu (9.7 milijuna stanovnika) su u prometnice ugrađeni indukcijski sustavi koji omogućuju neprestano punjenje e-autobusa koji se njima kreću. Tzv. sustav „u-Seoul“ je u mogućnosti pomoću umreženih kamera i sustava lociranja pronaći nestale osobe ili pacijente oboljele od Alzheimera.
Otok i država-grad Singapur (5.6 milijuna stanovnika) je prva „pametna“ nacija – u potpunosti je digitaliziran i već sad se ubraja u vodeće države na svjetskoj razini kad je riječ o korištenju suvremene tehnologije u sektoru transporta.
JESU LI HRVATSKI GRADOVI PAMETNI?
U Hrvatskoj se aktivno radi na infrastrukturi gradova kako bi oni postali dio svjetske zajednice „pametnih“ gradova. Europska unija podupire sve svoje zemlje članice na putu do digitalizacije i razvoju te upotrebi pametnih rješenja, pa tako i Hrvatsku, kojoj je dodijeljeno 1.1 milijardi eura za investicije u digitalizaciju te pametne projekte.
Veliki urbani centri poput Rijeke, Dubrovnika, Zadra, Bjelovara i Varaždina rade na stvaranju i implementaciji strategija „pametnih“ gradova, a Gradska skupština glavnog grada Zagreba 2019. je godine usvojila strategiju „Zagreb Smart City“:
„Okvirnom strategijom je ukupno predviđeno 27 prioritetnih mjera grupiranih po strateškim područjima. Okvirna strategija pametnog Grada Zagreba – Zagreb Smart City na temelju pregleda trenutnog stanja postavlja ciljeve i određuje strateška područja budućeg razvoja Grada Zagreba u smjeru pametnog grada te za svako strateško područje definira prioritetne mjere i aktivnosti koje je potrebno provesti u svrhu ostvarenja ciljeva, stoji u obrazloženju.
Usmjerena je na digitalnu infrastrukturu; učinkovitu, transparentnu i pametnu gradsku upravu; pametno upravljanje energijom i komunalnim uslugama; obrazovanje; gospodarstvo; održivu urbana mobilnost. Glavni ciljevi su povećanje kvalitete i standarda života; jačanje konkurentnosti gospodarstva bazirano na znanju i inovacijama; dodatno razvijanje i povećavanje dostupnost digitalne infrastrukture; maksimalno iskorištavanje potencijala informacijsko komunikacijskih tehnologija u svrhu razvoja; te unapređenje održivog korištenja prirodnih resursa i učinkovite prilagodbe učincima klimatskih promjena.”
KOLIKO JE „PAMETAN“ NAJDIGITALIZIRANIJI NJEMAČKI GRAD?
Darmstadt (158.000 stanovnika) se nalazi u pokrajini Hessen, u neposrednoj blizini Frankfurta na Majni. Ovaj grad već je tradicionalno poznat kao središte istraživanja i tehnološkog napretka. Kao sveučilišni centar, sjedište visokih škola i znanstveno-istraživačkih institucija Darmstadt je već davne 1927. godine proglašen gradom znanosti. Stoga ne iznenađuje činjenica da se ovaj grad već sada sprema za budućnost i prema brojnim aspektima zauzima vodeće mjesto u digitalizaciji.
Mnoštvo poduzeća iz segmenta informatike, kemije, strojarstva i komunikacijskih djelatnosti imaju sjedište upravo u Darmstadtu.
Ovaj grad je 2017. godini pobijedio na natječaju za izgradnju digitalne gradske infrastrukture. Financijska sredstva koja su dobivena putem ovog poticaja poslužit će za izgradnju digitalne infrastrukture u Darmstadtu. Pri tom će se škole, zdravstvene ustanove, te sektori prometa i opskrbe energijom oplemeniti najmodernijom tehničkom opremom.
U pitoresknom Darmstadtu već je mnogo učinjeno po pitanju digitalizacije. Po cijelom gradu su postavljeni senzori kojima se prati stanje u prometu te prema potrebi pali ili gasi ulična rasvjeta. Prometnice su već sad „pametne“- promet je automatiziran i njime se upravlja digitalno, u stvarnom vremenu. Sustav poznat pod imenom „UI! Traffic“ putem kamera prati gustoću prometa i broj pješaka te rad sva 182 gradska semafora podešava prema trenutnoj situaciji. Osim toga, trenutno stanje u prometu je svima dostupno na uvid online, u svakom trenutku. U budućnosti će se pomoću ovog sustava po potrebi upravljati i ponudama za opciju „car-sharing“.
Ovaj sustav će unaprijediti i odvoz otpada time što će podatke o količini otpada u kontejnerima prenositi službi za odvoz otpada, a sve s ciljem optimiranja redoslijeda odvoza. Tako služba za odvoz otpada više neće morati voziti posvuda, već samo po onim putanjama na kojima se nalaze puni kontejneri, čime će se zauzvrat omogućiti velike uštede resursa.
Nadalje, senzori na brojnim lokacijama u Darmstadtu mjere i kvalitetu zraka. Točnije, oni mjere koncentraciju štetnih tvari u zraku kao što su dušikov dioksid, dušikov monoksid, ozon ili sitne čestice prašine. Izmjerene koncentracije šalju se u centar za obradu podataka, u kojem se na osnovi dobivenih vrijednosti može procijeniti kvaliteta zraka.
Na taj način prikupljeni podaci pomažu gradskim vlastima u poduzimanju mjera za smanjenje zagađenja zraka, a u svrhu osiguravanja zdravije životne okoline svim stanovnicima. Tako su temeljem izmjerenih vrijednosti od 01. lipnja 2019. godine na snazi posebna ograničenja na pojedinim prometnim trasama, a ona se po potrebi mogu optimirati i mijenjati. Za prikupljanje podatka se koristi postojeća telekomunikacijska mreža u Darmstadtu. Ovo je iznimno važna infrastruktura koja u budućnosti pokazuje potencijal za proširivanje na čak 90.000 mjernih lokacija.
DARMSTADT – SJAJAN PRIMJER GRADA KOJI GLEDA UNAPRIJED
Grad Darmstadt nudi mnogo digitalnih pogodnosti svojim stanovnicima i posjetiteljima. Javna WLAN mreža jednostavnog naziva „Darmstadt WiFi“ je od kolovoza 2016. godine dostupna svima, na odabranim lokacijama diljem grada. Multimedijska aplikacija „Darmstadt-App“ turistima prikazuje znamenitosti i time poboljšava turističku ponudu grada.
Aplikacija za dojavu nedostataka omogućuje stanovnicima i posjetiteljima da gradskim vlastima samo jednim klikom prijave nedostatke koje su uočili (npr. defektna gradska rasvjeta). Gradske vlasti surađuju s njemačkim Telekomom na razvoju aplikacije koja će vozačima automobila dojavljivati slobodna parkirna mjesta unutar grada, čime će se poboljšati protočnost prometa u Darmstadtu.
U Klinici Darmstadt se briga o pacijentima trenutno vodi 50% u papirnatom obliku i 50% digitalno, s tim da je namjera sve podatke u potpunosti digitalizirati. Time bi se i pacijentima omogućio uvid u vlastite dokumente kada god to požele. U budućnosti će stanovnici grada moći putem aplikacije naručiti dostavu potrebnih lijekova ili se čak online prijaviti u Kliniku Darmstadt.
Pomoću uspostavljene mreže senzora lako se detektiraju i požari te se odmah dojavljuju vatrogascima, čime je suzbijanje požara znatno poboljšano.
Grad Darmstadt surađuje s brojnim uglednim tvrtkama kao što su Hewlett Packard Enterprise, Samsung, Intel, SAP i Deutsche Bahn, i to u svrhu omogućivanja svih prethodno navedenih tehnoloških dostignuća. Tako jedan mali grad poput Darmstadta daje snažan impuls urbanoj digitalizaciji i pokazuje koliko je važna preobrazba u tzv. „pametni“ grad, te istovremeno postaje uzor drugim gradovima kojima predstoji suočavanje s ovim neizbježnim trendom.
Pomoću programa „Darmstadt-digitalni grad“ nastoji se ostalim gradovima pokazati na koji način digitalna preobrazba mora biti provedena kako bi se ostvarili optimalni rezultati. Održiva budućnost već sad se odvija u Darmstadtu, svima nama naočigled.
Pratite nas na Facebooku, Linkedinu i Twitteru da biste bili obaviješteni o novim člancima! A do tada isprobajte našu aplikaciju za pametan rad u građevinarstvu i sektoru nekretnina 30 dana besplatno i uvjerite se zašto ovaj softver koristi 4 500 klijenata diljem svijeta, koji u njemu tjedno obrađuju 25 000 projekata.
