Za više od desetak vrsta visoko-tehnoloških rješenja već postoji znatna potražnja u građevinskoj industriji. Ovaj pregled pokriva najnaprednije i najkorisnije informacijske tehnologije i inovativne materijale u građevini, koji se iz godine u godinu sve uspješnije integriraju u sferi izgradnje i pomažu o realizaciji nekih od najodvažnijih ideja za budućnost.
Sadržaj
- Značajke industrije
- Glavne prednosti tehnologija
- BIM
- Usluge oblaka i mobilne tehnologije
- Umjetna inteligencija
- Internet stvari
- Virtualna i proširena stvarnost
- Robotizacija i egzoskeleti
- 3D printanje
- Big Data – tehnologija velikih podataka
- Digitalni blizanci
- Blockchain tehnologija
- Drvo
- Beton
- Opeka
Informacijske tehnologije u izgradnji: implikacije za građevinsku industriju
Značajke industrije
Građevinska industrija često je na udaru kritika kao pretjerano konzervativna, standardizirana i opterećena birokracijom. Ipak, u građevinu nije tako lako uvesti najnovije tehnologije. Razlog je to što je potrebno odgovoriti na brojne zahtjeve: poštivati sigurnosne propise, omogućiti jednostavnost upotrebe, i financijsku učinkovitost, kako u smislu početnih troškova tako i u smislu snižavanja budućih operativnih troškova. Svaka nova tehnologija zahtjeva promišljen i odgovarajući dizajn, smislenu implementaciju kroz projektni tim, stalnu kontrolu kvalitete te obuku zaposlenika.
Glavne prednosti tehnologija
Rast gradova i njihovog stanovništva, kao i novih oblika komunikacije u doba velikih podataka, razvoj ekonomija I porasta općeg blagostanja napokon su pogurali građevinsku industriju da počne aktivno integrirati inovativna i tehnološka rješenja. Rezultat toga jest da vidimo porast u broju novih tehnologija koje se aktivno promiču i koriste na gradilištima.
Današnja brzina tehnološkog razvoja vodi prema širokoj digitalizaciji građevinske industrije. Primjena informacijskih tehnologija već je područje u kojem se natječu investitori i izvođači. Inovacije u građevinskoj industriji omogućavaju racionalizaciju građevinskih postupaka i povećanje profita, što prijaviteljima osigurava dobivanje natječaja.
Inovacije nose ekonomske prednosti i podižu konkurentnost građevinskih tvrtki te im tako pomažu da maksimalno učinkovito ispune zahtjeve klijenata.
U ovom članku razmatramo deset najuspješnijih novih građevinskih tehnologija i inovativnih građevinskih materijala.
Popularne moderne građevinske tehnologije
#1: BIM
BIM (informacijsko modeliranje građevina) vruća je tema u suvremenom projektiranju i građevini već niz godina. Ova tehnologija ne podrazumijeva samo virtualni model građevine, nego i sveobuhvatnu digitaliziranu reprezentaciju fizičkih i funkcionalnih karakteristika objekta.
BIM uzima u obzir ne samo fazu izgradnje, nego i svu opremu i sve ostale elemente važne za upravljanje građevinom i njezino funkcioniranje. To znači da uzima u obzir i potrebu za popravcima ili rušenjem. Kada se koristi su svom punom potencijalu, BIM pokriva cijeli životni ciklus građevine u svakom njezinom kompleksnom detalju.
Sve komponente i nijanse projekta bitne za građevinski objekt uzimaju se u obzir i razmatraju unutar ovog jedinstvenog formata. Ako se bilo koji dio oduzme, doda ili zamijeni, cijeli model se ažurira prema takvoj korekciji.
Zahvaljujući BIM-u, virtualni model objekta omogućava stručnjacima da:
- vide sve probleme, nedosljednosti i sukobe;
- testiraju predviđene pozitivne karakteristike građevine;
- unesu izmjene i prilagodbe projekta;
- naprave proračun troškova;
- kontroliraju radne procese;
- predvide rizike buduće izgradnje;
- izračunaju potrebne resurse;
- i sve to uz mogućnost da svi sudionici u projektu zajedno rade na istom modelu.
BIM tehnologija smanjuje:
- materijalne troškove;
- količinu pogrešaka u projektu;
- mogućnost prelaženja rokova.
Uz dostupan potpuni pregled digitalnih podataka o objektu, upravljanje izgradnjom i građevinom može se obavljati pomoću jednostavnog mobilnog uređaja. Tako se potrebna kontrola kvalitete može provoditi u svim fazama pomoću, na primjer funkcija PlanRadara. Ovakvo rješenje uvelike pojednostavljuje upravljanje građevinskim procesima i njihovu kontrolu, te vodi do optimalnih rezultata.
U Sjedinjenim Američkim Državama otprilike 72% građevinskih tvrtki koristi BIM tehnologiju kako bi uštedjele na troškovima projekata. U Ujedinjenom Kraljevstvu raste upotreba BIM-a otkad je vlada 2016. postavila zahtjev da se na svim javno financiranim građevinskim projektima koristi BIM druge razine. U Rusiji, s druge strane, samo 5-7% tvrtki koristi BIM (uglavnom u metropolama i velikim tvrtkama), a druge nove građevinske tehnologije još su rjeđe.
U Francuskoj je vlada 2017. počela koristiti BIM u sektoru stanovanja, na pola milijuna domova. U Španjolskoj je upotreba BIM-a obvezna u infrastrukturnim projektima od 2019.
Njemačka primjenjuje BIM u svim infrastrukturnim projektima od 2020. A zemlje Beneluksa također imaju visoku stopu upotrebe ove tehnologije.
#2: Usluge oblaka i mobilne tehnologije
Najučinkovitija upotreba BIM modela zahtjeva korištenje usluga oblaka za razmjenu podataka i pristup informacijama u stvarnom vremenu. Oblak može pohraniti široki spektar segmentiranih podataka i alata, od alata potrebnih arhitektima do sustava za upravljanje projektima, koji su s njega dostupni svakom sudioniku u projektu putem mobilnog uređaja. To omogućava visoke razine suradnje.
Usluge koje pruža oblak:
- visoka mobilnost – sve informacije dostupne su putem bilo kojeg uređaja koji ima internetsku vezu;
- količina podataka koji se mogu pohraniti na oblak nije ograničena, kao što nije ograničena ni procesorska snaga servera na kojima su podaci pohranjeni;
- skaliranje prilagođeno potrebama projekta – fleksibilnost koja odgovara potrebi, bez nepotrebnih troškova;
- dostupnost usluga – izgradnja vlastite informacijske infrastrukture mnogo je skuplja nego korištenje usluga oblaka;
- trenutni pristup podacima svih sudionika u projektu za cijeli tim;
- jednostavnija komunikacija i suradnja u stvarnom vremenu;
- mogućnost upravljanja većim brojem gradilišta bez gubitka kontrole kvalitete – oblak pomaže u sinkronizaciji;
- mogućnost smanjenja troškova poslovnih prostora – pohrana podataka na vanjskim serverima, nema potrebe za dodatnim prostorom;
- maksimalna zaštita podataka zahvaljujući sigurnim serverima.
#3: Umjetna inteligencija
Poveznica na izvor slike: https://www.constructionexec.com/article/five-construction-machinery-innovations-that-impact-roi
Umjetna inteligencija (AI) tehnologija je koja imitira ljudske kognitivne funkcije: rješavanje problema i zadataka, prepoznavanje slika i objekata te učenje kroz ponavljanje.
Posebno polje umjetne inteligencije – strojno učenje, temelji se na prikupljanju i analizi statističkih podataka. Koristeći podatke za učenje, umjetna inteligencija može donositi zaključke i ukazati na anomalije. Nove građevinske tehnologije ne mogu bez strojnog učenja i umjetne inteligencije. Ustvari, baš su oni ti nevidljivi pomoćnici koji analiziraju terabajte podataka i pronalaze probleme. To može značiti rutinsko filtriranje nepotrebnih podataka ili, s druge strane, pretraživanje za specifičnim podacima. Programi koje pokreće umjetna inteligencija koriste se za:
- Analitičko predviđanje
- predviđanje sigurnosnih prijetnji temeljem dostupnih podataka;
- prepoznavanje važnih događaja i trendova na gradilištu;
- praćenje broja ljudi na gradilištu i faktora kao što je poštivanje obveze korištenja zaštitne opreme.
- Planiranje i projektiranje
- točno modeliranje i predviđanje troškova i rokova;
- prikupljeni podaci u modelu pomažu u izbjegavanju prekoračenja budžeta;
- praćenje i ublažavanje rizika, postavljanje prioriteta.
- Robotičku mehanizaciju, automatizaciju postupaka
- izvođenje rutinskih, jednostavnih, ali vremenski zahtjevnih postupaka na gradilištu, umjesto radnika;
- optimizaciju rada radi postizanja visoke produktivnosti.
#4: Internet stvari
Ova je tehnologija usko povezana uz sustave u oblaku i umjetnu inteligenciju jer IoT (Internet stvari) zapravo nije učinkovit bez algoritama za prikupljanje podataka i analitiku. U građevini, Internet stvari može pomoći u rješavanju mnogih problema.
Postavljanjem niza senzora na gradilištu, upravljanje projektom postaje učinkovitije, a građevinski postupci sigurniji i optimizirani.
Stručnjaci previđaju da će do 2024. udio IoT-a u građevini doseći vrijednost od 16,8 milijardi dolara. Prednosti ove tehnologije uključuju:
-
Povećanje produktivnosti
Građevinske tvrtke često upravljaju s nekoliko projekata na različitim lokacijama i važna im je mogućnost praćenja napretka na svim projektima kako bi bili sigurni da će svi timovi završiti svoje zadatke u zadanim rokovima. Putem senzora prikupljaju se podaci s gradilišta, koje software obrađuje kako bi voditelju projekta dao potpunu sliku situacije na terenu. Ova tehnologija pomaže u kontroliranju velikih projekata i smanjuje vrijeme i troškove nadzornog rada.
-
Sigurnost i zaštita
Ozljede i smrtni ishodi i dalje su problem na suvremenim gradilištima. Upotreba IoT-a može bitno sniziti rizik i spriječiti ozlijede.
Senzori na odjeći građevinskih radnika, na samom gradilištu, senzori postavljeni na građevinski materijal mogu pratiti kretanje ljudi u prostoru, opasnih predmeta i tvari u zraku, kršenja pravila skladištenja, uvjeta za hitno postupanje i slično. Senzori na građevinskim materijalima i u skladištima također mogu spriječiti krađe.
-
Upravljanje resursima
IoT također optimizira troškove održavanja građevina i nabavljanja resursa. Pametni senzori mogu pratiti potrošnju električne energije, vode i goriva i optimizirati troškove njihove potrošnje. Podaci se prikupljaju automatski i prikazuju na nepristran način u prikazu koji je često jednostavan za korištenje. Ti podaci mogu jasno ukazati kada su nužni postupci preventivnog održavanja, zamjene ili popravaka.
Novija studija instituta McKinsey, kojom se procjenjivao učinak Interneta stvari na građevinsku i rudarsku industriju, pokazala je da bi vlasnici tvrtki mogli uštedjeti do 160 milijardi dolara upotrebom Interneta stvari. Puni potencijal Interneta stvari pokazat će se u građevinskoj industriji tek u nadolazećim godinama kako globalna digitalizacija građevinske industrije bude napredovala.
#5:Virtualna i proširena stvarnost
Poveznica na izvor slike: https://www.khl.com/international-construction/virtual-and-augmented-reality-the-realities-of-modern-construction/142216.article
Među novim tehnologijama u arhitekturi i građevini, posebno je zanimljiva virtualna stvarnost (VR). Ona kreira “stvarni” svijet u digitalnom okruženju pomoću fotografija, grafičkih simulacija i 360° videa. Ova tehnologija pruža mogućnost navigacije u realističnom digitalnom okruženju i omogućava interakciju s objektima u stvarnom vremenu. Proširena stvarnost uključuje dodatne digitalne elemente koji se nadograđuju na stvarno okruženje i dopunjavaju finalni izgled modela.
VR dodaje integritet virtualnom objektu i pomaže digitaliziranim podacima da “ožive” unutar naočala ili kacige za VR. Tako omogućava jedinstveno osobno iskustvo, koje stručnjacima osigurava donošenje stručnih procjena i rješenja, kao da su i sami osobno obišli gradilište ili dovršen objekt.
Ova tehnologija:
- pomaže u testiranju mogućih novih konstrukcijskih rješenja;
- olakšava praćenje napretka građevinskih radova;
- pomaže u identificiranju problema u ranim fazama izgradnje;
- koristi se kao praktičan alat u pregledavanju složenih struktura;
- pomaže u prodaji novih građevinskih projekata i iznošenju prijedloga investitorima.
#6: Robotizacija i egzoskeleti
Unatoč mnogim prednostima robotizacije rada u industrijama kao što je građevinska, ljudski rad i dalje je zastupljeniji i često jedina garancija produktivnosti. Gradilišta su područja brzog rada gdje roboti bez izvanredne umjetne inteligencije nemaju što raditi. Budući da se vode zadanim algoritmima, prestatični su da bi brzo reagirali na promjene.
No građevinska industrija ipak polako prihvaća pametna rješenja, pogotovo upotrebu bespilotnih letjelica, dronova. Ta se tehnologija može primijeniti na mnogo više načina u prodaji nekretnina i komercijalnoj izgradnji od pukog fotografiranja objekata iz zraka.
Dronovi se koriste za:
- sigurnosne kontrole: nadgledanje gradilišta kamerama i identificiranje opasnih područja. Tako se uklanja potreba za osobnom inspekcijom gradilišta, a voditelji mogu odmah poslati ljude da riješe uočene probleme;
- dronovi mogu dostavljati materijal na gradilište čime se smanjuje količina vozila;
- dronovi se mogu koristiti za rušenje potpornih elemenata na kraju izgradnje. Iako sporije, ovo je svakako jeftinije i sigurnije rješenje.
Robotizirani egzoskeleti također mogu ubrzati rad i produktivnost na gradilištu. Osoba u takvom “odijelu” može podići više tereta, čime se podiže učinkovitost u brojim zadacima. U automobilskoj industriji, egzoskeleti su se pokazali korisnima u smanjenju broja ozljeda među radnicima i pogrešaka uslijed umora. I građevinska industrija mogla bi na isti način iskoristiti prednosti ove tehnologije.
#7: 3D printanje
Poveznica na izvor slike: https://do.nn.ru/advert/categories/building_construction/equipment/building/?id=1895881601
Ova tehnologija već je dugo prisutna u građevinskoj industriji, ali tek je zadnjih godina ušla u širu upotrebu.
Procjenjuje se da će vrijednost 3D printanja u građevinskoj industriji narasti na 58 milijuna dolara do 2024.
Procjena rasta napravljena je na temelju porasta potražnje za 3D printanjem u građevini. Potražnja raste zahvaljujući povećanoj produktivnosti koju ta tehnologija nudi i lakoći printanja struktura različitih stupnjeva složenosti.
Printanje izravno na gradilištu ili dopremanje gotovih građevinskih blokova (zidova, ploča) ili drugih komponenti na gradilište bitno snižava ne samo troškove proizvodnje, nego i troškove logistike i ljudskog rada.
Zahvaljujući tehnologiji ekstruzije pomoću 3D printanja moguće je stvarati dijelove iz sve različitijih materijala: betona, geopolimera, cementa, gipsa i gline.
Prednosti 3D printanja:
- brzina;
- točnost (minimalne pogreške);
- različitost dizajna;
- visoka izvedivost;
- ušteda na troškovima prijevoza i rada;
- ekološka učinkovitost.
3D printanju betona smiješi se svijetla budućnost. Već postoje primjeri održivih i skalabilnih rješenja za betonsko 3D printanje različitih objekata (BAM centar za 3D printanje betonskih strukturnih elemenata u Nizozemskoj).
U Rusiji je tvrtka Apis Cor. iz Irkutska još 2017. razvila poseban 3D printer. Pomoću njega, ova je tvrtka isprintala cijelu kuću. Prednost ruskog printera je u tome što može printati polarno, bez vodilica poput ostalih printera, pa može precizno raditi i na neravnim površinama. Usto, on sam određuje odnose materijala u smjesi.
#8: Big Data – tehnologija velikih podataka
Poveznica na izvor slike:https://www.wirtgen-group.com/de-de/news-und-media/wirtgen-group/big-data/
Uz druge napredne tehnologije, tehnologija velikih podataka može igrati važnu ulogu u optimizaciji građevinskih postupaka. Velike količine podataka i raspršenih informacija mogu se strukturirati i analizirati kako bi se pokazali uzorci i činjenice koji mogu pomoći sniziti troškove, predvidjeti rizike i usmjeriti učinkovitost raznih zadataka u projektima.
Veliki podaci nisu ograničeni samo na podatke i informacije koje prikupljaju pojedinci; informacije se mogu prikupljati pomoću različitih senzora, sustava i programa koji su dio IoT (Interneta stvari). Zajedno s umjetnom inteligencijom (AI) i strojnim učenjem podaci tako postaju ozbiljan alat za upravljanje građevinskim projektima.
Koristeći velike količine podataka moguće je identificirati uzorke u vremenskim prilikama i drugi uvjetima na predviđenom gradilištu i pomoću njih izračunati najbolje vrijeme za početak izgradnje te osigurati neometan tijek napredovanja projekta. Temeljem analize podataka iz prethodnih projekata, također se može predvidjeti kako će budući projekt funkcionirati u stvarnosti.
Analize skupina podataka pomažu u predviđanju važnih zaključaka o izvedivosti određenih zadataka i mogu pomoći voditeljima projekata da smanje troškove tako što će optimizirati ili promijeniti početne građevinske planove.
#9: Digitalni blizanci
Poveznica na izvor slike: https://www.cadmatic.com/ru/resources/blog/digital-model,-digital-shadow,-or-digital-twin-%E2%80%93-what-is-at-the-core-of-data-driven-shipbuilding/
Digitalni bliznaci (digital twins) su zrcalne virtualne kopije fizičkih objekata – pojedinačnih zgrada ili cijelih gradova. Ova tehnologija vrlo je bliska BIM-u i koristi neke od istih značajki.
No, glavna razlika između BIM-a i digitalnih blizanaca jest u tome što digitalni blizanci simuliraju interakciju osobe s okruženjem i stalno se ažuriraju kako bi ostali uvijek točni i zadržali informacije u stvarnom vremenu. Virtualni blizanac fizičkog objekta daje informacije o trenutno stanju zgrade, njezinih dijelova i infrastrukture i o tome kako korisnici utječu na nju.
Ovaj računalni model integrira informacije u jedinstveno okružje koje je dostupno svima. Dok je BIM model uglavnom statičan, digitalni blizanci su dinamički model koji se mijenja s vremenom. Digitalni blizanci nude mogućnost testiranja različitih budućih scenarija i prijetnji – utjecaj prirodnih katastrofa i izvanrednih stanja (požara ili djelomičnog urušavanja) – pomoću simulacija.
Na temelju BIM modela, digitalni blizanac “iskustveno procesuira” informacije tako što integrira različite blokove podataka. Funkcija previđanja jedna je od najvažnijih značajki digitalnih blizanaca. Mogući problemi ili, s druge strane, precizno razumijevanje može li objekt podnijeti očekivani teret, pomaže graditeljima da izbjegnu dodatne troškove, optimiziraju radne postupke i unesu izmjene u ranim fazama projekta. Model također omogućava efikasno upravljanje objektima kroz cijeli životni vijek građevine.
#10: Blockchain tehnologija
Poveznica na izvor slike: https://iqdecision.com/blokchejn-i-smart-kontrakty-mogut-stat-resheniem-nerazreshimoj-do-jetogo-problemy-v-stroitelstve/
U građevini bi se blockchain tehnologija mogla iskoristiti u obliku pametnih ugovora, koji bi sami djelovali kao “administratori” za sve uključene strane: digitalni protokol pametnog ugovora realizirao bi se unutar blockchain mreže. On bi osigurao odgovornost, bilježeći točno kada se koji događaj dogodio i postavljajući temelj za svaki sljedeći događaj u lancu, bilo to plaćanje podizvođaču ili pokretanje sljedećeg niza zadataka.
Blockchain tehnologija izvorno se koristila za transakcije u kripotovalutama, ali zbog sigurnosti i transparentnosti koje jamči, mogla bi vrlo učinkovito poslužiti i u procesima s mnogo dionika, kao što je izgradnja. Korisna je zato što ne uključuje posrednike poput standardnih baza podataka: podaci se izmjenjuju između krajnjih korisnika (sustavi ravnopravnih korisnika sami služe kao serveri i povezani su putem Interneta) – bez središnjeg računala.
Blockchain je digitalna informacija pohranjena u javnoj bazi transakcija (block) koju kontroliraju računalni sustavi ravnopravnih korisnika ili potvrđuje mreža računala (chain-chain).
Svaki uređaj u lancu sadrži različiti tip informacija, kao što je dokaz o bankovnoj transakciji, ugovor, vlasnički list, ili provjera autentičnosti. Sigurnost podataka u blockchainu kontroliraju svi korisnici u lancu, a svaki od njih odgovoran je za zaštitu svojeg dijela informacije pomoću digitalnog potpisa. To osigurava brzu i sigurnu razmjenu podataka, premošćujući sudjelovanje trećih strana, recimo banaka.
Decentralizacija operacija, prilikom koje je odgovornost i sigurnost dodijeljena svakom dioniku u lancu, glavna je prednost blockchain tehnologije. Voditelj gradilišta ili voditelj projekta tako ne mora biti prisutan pri svakom događaju jer sigurnost sustava jamči automatsko pokretanje sljedećeg koraka, uz potpunu dokumentaciju.
Pametan ugovor je vrsta digitalnog protokola realiziranog unutar blockchain mreže koji osigurava ispunjavanje ugovornih obveza. Čak i na malim projektima, u postupcima izgradnje sudjeluje nekoliko tvrtki, izvođača i dobavljača.
Svi projektni podaci pohranjuju se centralizirano i koriste za nadgledanje i vođenje gradilišta, ali uz pomoć blockchain tehnologije, projektni podaci mogu se pratiti i procesuirati učinkovitije u stvarnom vremenu. Blockchain tehnologija također se može iskoristiti za automatizaciju više dijelova upravljanja projektom, pri čemu se povećava jamstvo kvalitete. To bi oslobodilo voditelje projekata I gradilišta pritiska da moraju biti svugdje u isto vrijeme.
Blockchain tehnologija nudi transparentnost tijekom procesa izgradnje, pri čemu su podaci vidljivi svim dionicima, a tijek rada se optimizira. Usto, ona olakšava suradnju i pravovremeno odlučivanje, smanjujući rizik i mogućnost razmirica jer kreira vjerodostojan informacijski trag.
Blockchain platforma pojednostavnit će postupke kao što su:
- plaćanje;
- raspodjela zadataka i upravljanje radnim procesima;
- dovršavanje transakcija;
- inspekcije zgrada/objekata;
- transparentnost i sigurnost postupaka;
- rješavanje razmirica.
Blockchain tehnologija generalno smanjuje fragmentaciju postupaka i pomaže upraviteljima da lakše prate razvoj svake faze projekta te učinkovitije dodjeljuju sredstva.
Novi građevinski materijali i tehnologije u suvremenoj izgradnji
Građevine se grade sve brže zahvaljujući kombinaciji naprednih tehnologija i najnovijih građevinskih materijala. Tržište već dugo poznaje inovacije u građevini kao što su 3D printani paneli, trajne oplate za betoniranje, modularne tehnike i okvirne konstrukcije – sve ove tehnologije već su u širokoj upotrebi u suvremenoj izgradnji. No tijekom zadnjeg desetljeća, sve više građevinskih tvrtki počelo je koristiti nove energetski štedljive tehnologije.
Visoko-tehnološki materijali koji pohranjuju toplinu ili imaju samoobnavljajuće karakteristike već se koriste, no jeste li znali da postoje i posebni materijali koji mogu filtrirati smog iz zraka u urbanim sredinama? Moderni građevinski materijali nude nevjerojatne alternative tradicionalnim metodama i sve je više startup tvrtki koje proizvode napredne materijale i rješavaju postojeće izazove u izgradnji.
U nastavku teksta donosimo informacije o popularnim materijalima budućnosti, od kojih su mnogi već u upotrebi.
#1: Drvo
Drvo je jedan od ekološki najprihvatljivijih materijala koji sada, zahvaljujući novim tehnologijama, ima nove dodatne karakteristike u smislu jačine i trajnosti, a da pritom ne gubi svoja ekološka svojstva.
U građevini je dobro poznat skandinavski model gradnje kuća pomoću drvenih okvira. Možda ste čuli za sličnu rusku tehnologiju koja omogućava izgradnju nadsvođenih drvenih kuća bez upotrebe čavala. Teret strukture preuzimaju spojevi s posebnim zaporima. Sastavljanje ovakvog svoda slično je izgradnji pomoću lego kockica.
Poveznica na izvor slike: https://market.sakh.com/2123860.html?info
Austrijski sustav Naturi također koristi drvo. U ovoj metodi, drvene grede postavljaju se jedna na drugu vertikalno. Tako se rješava problem skupljanja, toplinske izolacije i strukturne pouzdanosti.
Poveznica na izvor slike: http://tiny-house.me/yekologichnye-kroshechnye-doma-freedom-ot-kompa/
Polazeći od ideje kompozitne grede kakvu Naturi sustav koristi kao bazu, ruska tvrtka TWIN BEAM ponudila je svoje rješenje – slojevitu gredu koja omogućava različite debljine zidova, dobru zvučnu i termalnu izolaciju i u potpunosti eliminira problem skupljanja. Šuplji drveni blokovi još su jedna alternativa koja rješava izazov ekološke prihvatljive izolacije zgrada.
U suvremenoj izgradnji koristi se i CLT tehnologija, koja se temelji na lijepljenju slojeva u različitim smjerovima unutar drvenog panela, pod pritiskom. Ova nova tehnologija omogućava upotrebu drva za podizanje visokih građevinama. U Londonu, na primjer, podignuta je zgrada od devet katova, visoka 30 metara, koristeći panele od 5 slojeva drva. Ova tehnologija dokaz je da drvo nije samo materijal za tradicionalnu gradnju pojedinačnih kuća, nego da se može rabiti i u suvremenoj urbanoj izgradnji.
#2: Beton
Veliki broj novih tehnika koristi se za izgradnju pomoću betona, koji se tradicionalno smatra najmanje ekološkim materijalom.
Kanadska tehnologija CarbonCure nudi mogućnost iskorištavanja emisija štetnog CO2 iz velikih tvornica u proizvodnji betonskih blokova koji vežu ugljikov dioksid. Ovako proizvedeni beton postaje ekološki prihvatljiviji: apsorpcija ugljikovog dioksida idealan je preduvjet da bi neki materijal proglasili ekološkim.
Samoobnavljajući beton
Poveznica na izvor slike: https://www.proektant.ru/articles/stroitelstvo/283779.html
Beton je sam po sebi lomljiv materijal. No razvija se sve više metoda koje će beton učiniti otpornijim. Jedna od njih uključuje dodavanje bakterija, druga natrijevog silikata, a treća dodatak gljivica. Sve one rezultiraju materijalom koji je zaštićeniji od propadanja, kako prirodnog uslijed tijeka vremena tako i onog uzrokovanog prirodnim katastrofama.
Savitljivi beton
Još jednu novu vrstu betona razvio je tim znanstvenika na Sveučilištu Swinburne. Njihova tehnologija omogućava savitljivost betona, a temelji se na dodavanju letećeg pepela, čestog industrijskog nusproizvoda. Zahvaljujući ovoj inovaciji u sastavu betona, tako dobiveni materijal nevjerojatno je jak i čak 400 puta fleksibilniji od običnog betona. Proizvodnja ovog tipa betona koristi 36% manje energije i ispušta 76% manje ugljikovog dioksida, što ga čini ekološki prihvatljivijim.
#3: Opeka
Jedna od najpoznatijih suvremenih inovacija ove drevne građevinske jedinice jest 3D printana Cool-Brick opeka, materijal koji posjeduje vlastiti sustav hlađenja. Zahvaljujući poroznosti opeke, zrak slobodno struji kroz njezine pore. One su pak opskrbljene vlagom koja isparava i hladi zgradu. Opeke je lako napuniti vodom – dovoljno je zaliti zid vodom ili pričekati da padne kiša. Ovo je materijal koji se pokazao posebno energetski učinkovitim u toplijim područjima, gdje smanjuje potrebu za energetski zahtjevnim sustavima klimatizacije.
Poveznica na izvor slike: https://www.forumhouse.ru/journal/articles/5983-goroda-budushego-napechatayut-na-3d-printere
U novije vrijeme kemičari sa sveučilišta Washington u St. Louisu razvili su opeku koja može služiti kao izvor svjetla. Polimerna pametna opeka PEDOT može se koristiti kao izvor energije i svjetlosni izvor u slučaju izvanredne potrebe.
Sažetak
Jasno je da će se opsežna digitalizacija i upotreba BIM-a u građevini nastaviti širiti. Kompetitivna građevinska industrija prisiljava građevinske tvrtke da vrijeme izgradnje i financijsku učinkovitost tretiraju kao prioritete.
No izgradnja postaje pametna ne samo zahvaljujući računalnom projektiranju, nego i nizu inovacija u načinima kako gradimo, koristeći robote, 3D printanje, senzore te pametne materijale i tehnologije.
I u konačnici, nove tehnologije sigurno će utjecati i na zaradu u građevinskom sektoru. Optimizacijom svih faza građevinskog projekta, od inženjerskih nadzora do izvedbe, tvrtke će pronaći nova područja u kojima mogu smanjiti troškove i povećati učinkovitost.
O PlanRadaru
PlanRadar, tvrtka osnovana 2013. godine, pruža inovativna mobilna softverska rješenja za građevinsku i industriju nekretnina. Naša aplikacija dostupna je na svim iOS, Android i Windows uređajima, a već je pomogla tisućama korisnika diljem svijeta da digitaliziraju svoje poslovanje. PlanRadar svaki tjedan procesuira više od 25 tisuća projekata.
