Građevinska industrija je na velikoj prekretnici. Nakon uspješnog oporavka od globalne ekonomske krize se u ovom sektoru trenutno odvija pravi „boom“ te se na svjetskoj razini očekuje prosječan godišnji porast od 3,6%. Istovremeno, istraživanja privatne organizacije „Savjet za zelenu gradnju“ (eng. Green Building Council) u SAD-u su pokazala da 40% svjetske energetske potrošnje otpada upravo na građevinsku industriju.
KOJE SU POSLJEDICE UVRIJEŽENOG NAČINA IZGRADNJe?
Gradnja na različite načine utječe na okoliš pa su tako posljedice vidljive primjerice u promjeni kvalitete zraka ili vode. Dobivanje građevinskih materijala, odbacivanje građevinskog otpada kao i opskrba gradilišta i pripadajuće industrije energijom su čimbenici koji predstavljaju veliko klimatsko opterećenje. Na svjetskoj razini se godišnje potroši oko 400 milijuna tona građevinskog materijala.
Globalno gledano, oko 25% emisije stakleničkih plinova otpada na građevinsku industriju, a u Europi taj postotak iznosi čak 36%. Pri tom problem nije samo u procesu gradnje, već i u činjenici da iza njega ostaju trajne posljedice na okolišu. Veliki gradovi troše oko 2/3 globalnih energetskih rezervi. Uzimajući u obzir kombinaciju svih tih čimbenika, dolazimo do brojke od 70 % globalne emisije stakleničkih plinova koji tako nastaju.
Međutim, može se i drugačije. Održiva gradnja je koncept koji uzima u obzir važne aspekte kako bi se pravilnim planiranjem i izgradnjom zaštitio okoliš. Građevinska industrija se mora prilagoditi novoj stvarnosti nastaloj kao posljedica ljudskog utjecaja. U suprotnom neće biti moguće poštivati odredbe Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama, kao ni ograničiti prosječni globalni porast temperature na 2°C. Kod takvog razvoja događaja mogli bi očekivati dramatične prirodne katastrofe i klimatske promjene koje bi se masivno odrazile na svjetsko gospodarstvo, a time i na građevinsku industriju. Da bi se to izbjeglo potrebno je postupno eliminirati emisiju stakleničkih plinova koja nastaje kao posljedica ljudskog djelovanja.
Dva su osnovna načina kojima je moguće ograničiti klimatske promjene uvjetovane građevinskom i industrijom nekretninama. S jedne strane to je globalno smanjenje opterećenosti okoliša građevinama i infrastrukturom (održiva gradnja), a s druge strane potrebno je postojeće građevine prilagoditi klimatskim promjenama koje su već nastupile kao i onima čija je pojava predviđena u budućnosti. Životni vijek građevina treba trajati desetljećima pa je njihovu izgradnju potrebno planirati i provoditi u skladu s tim očekivanjima.
Tako graditeljstvo ima priliku prilagoditi i primijeniti moderne tehnologije u svrhu snižavanja emisije stakleničkih plinova, a samim time i usporiti klimatske promjene. U nekim zemljama su koraci poput održive izgradnje, redukcije nastalog otpada ili smanjenje energetske potrošnje ili emisije stakleničkih plinova već sad standard.
kako graditeljstvo može zaštiti okoliš – primjer sa sjevera
Skandinavske zemlje zauzimaju vodeću poziciju u primjeni građevinsko-tehničkih ciljeva vezanih uz zaštitu od klimatskih promjena. Globalno gledano je Danska kao mala zemlja sa sjevera predvodnik u održivosti i strateškom planiranju u svrhu ispunjavanja i implementiranja univerzalnih ciljeva za zaštitu od klimatskih promjena.
Prema nekim očekivanjima i proračunima će do 2050. godine 2/3 ukupnog svjetskog stanovništva živjeti u gradovima. Trenutno već pola stanovništva i živi tako. Danci su pravovremeno prepoznali kako će klimatske promjene prouzročiti promjene životnih uvjeta, kao i činjenicu da gradovi imaju presudnu ulogu u klimatskim promjenama budući su žarišta nastale topline i veliki potrošači energije.
gradovi su problem, ali i rješenje
Glavni grad Kopenhagen ima otprilike 777.000 stanovnika, a za cilj su si postavili do 2025. godine pokazati svijetu kako jedan velegrad u svega nekoliko godina može postati klimatski neutralan, a da se pri tom ne smanji kvaliteta života u njemu. Gradska uprava želi u tri faze Kopenhagen učiniti prvom svjetskom prijestolnicom koja ne koristi ugljikove izvore energije. Ovo nekadašnje industrijsko središte je već sad zelena metropola, no bez obzira na to i dalje radi na svijetloj budućnosti.
Prvi od tri planirana koraka implementacije uspješno je okončan 2016. godine. Odvajanje drugog je planirano kroz 2020. godinu, a trećeg kroz 2025. godinu. Kopenhagen je već 2005.godine smanjio emisiju CO2 za 38 %. Taj grad ima 390 km dugačku biciklističku mrežu koja se neprekidno nadograđuje. Do 2025. godine je u planu postići da se 75% svih gradskih puteva može prijeći biciklom, pješice ili sredstvima javnog prijevoza. Danci žele pokazati kako ljudi mogu primijeniti svoje ponašanje i stil života, a time se klimatske promjene mogu usporiti ili čak zaustaviti.
Stanovnici Kopenhagena to smatraju najvažnijim ciljem i brzo koračaju u smjeru njegova ostvarivanja. Broj stanovnika Kopenhagena će se u idućem desetljeću povećati za 20%. Ta, kao i mnoge druge činjenice, su uzete u obzir kod sastavljanja danskog plana za postizanje klimatske neutralnosti, a koji se sastoji od 4 poglavlja sa specifičnim ciljevima:
- smanjiti potrošnju energije i topline za 20%
- proizvodnja energije iz vjetra i biomase
- mobilnost ustoličiti klimatski neutralno u udjelu do 75%
- inicijative gradske uprave – brojne mjere u svrhu postizanja klimatski neutralnog upravljanja gradom
Ove godine će se pustiti u rad nova linija Metroa čime će se većini stanovnika omogućiti dostupnost Metro stanica na udaljenosti manjoj od 650 m. Biciklističke staze su već odavno uspostavljene u Kopenhagenu pa otprilike 43% stanovnika ovako putuje na posao ili u školu, čak i u slučaju loših vremenskih uvjeta.
Vjetar također pozitivno utječe na opskrbu energijom budući su u moru između Danske i Švedske izgrađene brojne vjetroelektrane. U planu je izgraditi preko 100 turbina koje koriste neiscrpan prirodni izvor energije za vlastiti pogon. Time će se značajno smanjiti emisije ugljičnog dioksida u ovoj sjevernoj zemlji. Istovremeno su građanima i posjetiteljima Kopenhagena postrojenja za proizvodnju energije iz vjetra jasno vidljiv podsjetnik na izazove klimatske politike.
korIstan otpad – pogon za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora AMAGER BAKKE
Dio planova o klimatskoj neutralnosti je usmjeren u energetski učinkovito opremanje građevina u Kopenhagenu. Prevencija klimatskih promjena je uzeta u obzir već pri izradi nacrta i prilikom izgradnje novih, ili sanacije postojećih objekata.
To se odnosi i na novo postrojenje za spaljivanje otpada čiju su izgradnju planirali svjetski poznat arhitekt Bjarke Ingels te suradnici njegova međunarodnog ureda BIG (Bjarke Ingels Group). Ovo postrojenje će zamijeniti postojeću spalionicu staru 45 godina, a koja trenutno opskrbljuje 150.000 kućanstava strujom i toplinom. Novo postrojenje visoko je 85 m i ukupna vrijednost mu je procijenjena na 470 milijuna eura, a smješteno je nedaleko od središta grada. Ono neće samo značajno doprinijeti klimatskoj neutralnosti, već će stanovnike grada informirati o procesima dobivanja energije. Arhitekti smatraju kako će veća informiranost stanovnika i turista o dobivanju energije rezultirati većim postotkom recikliranja.
Ova građevina nije samo znak upozorenja ili cilj postavljen u svrhu postizanja održive izgradnje, već i lokacija na kojoj se godišnje spali 400.000 tona otpada u svrhu dobivanja energije. Stoga je Dancima ovo postrojenje kruna Plana za postizanje klimatske neutralnosti 2025.
Amager Bakke/CopenHill smješten je centralno – nedaleko od svjetski poznatog restorana Noma, u području koje je tijekom nekoliko proteklih godina postalo središte ekstremnih sportova i gastronomije. Ovdje je moguće okušati se u rekreacijskim sportovima kao što su Wake Boarding, Go-Kart utrke, penjanje kao i brojnim drugim aktivnostima kojima se stanovnici Kopenhagena i njihovi gosti rado bave.
Kopenhaška spalionica nas podsjeća na činjenicu da se dobrom arhitekturom može postići mnogo više od pukog planiranja jedne obične, uslužne zgrade koja služi vrlo neatraktivnoj svrsi – u ovom slučaju je to spaljivanje otpada. Pretpostavka da su postrojenja sama po sebi neugledna i često oku neugodna – ovdje ne vrijedi. Štoviše, zgrada čak i ovako neukusne namjene može sama po sebi biti atraktivna destinacija, a to su arhitekti okupljeni u poduzeću BIG na vrijeme prepoznali. U skladu s tim u osmislili novi način industrijske gradnje pa je spalionica otpada zamišljena kao klimatski neutralna građevina, ali istovremeno i dio urbane strukture te turistička atrakcija. Njena svrha je posjetiteljima i stanovništvu pružiti uvid u važan proces recikliranja, ali istovremeno biti ugodno mjesto za boravak i odmor. Pri tom je kao misao vodilja služila zaigrana ideja kako je Danska najvećim dijelom nizinska zemlja pa Danci nemaju izbora, već moraju sami stvoriti brijegove. A kao nacija se jako vole skijati. Stoga je posebno privlačna 31.000 m2 velika skijaška staza smještena na krovu postrojenja. Ona je u potpunosti funkcionalna, što je provjereno i dokazano testnim spuštanjem u proljeće 2019. godine, a zahvaljujući upotrebi inovativnih materijala biti će dostupna za korištenje tijekom cijele godine.
Međutim, ova građevina nije samo vizualno atraktivna, već je visoko funkcionalna. 300 vozila gradske čistoće svakodnevno dovozi tone otpada skupljenog od 500.000 – 700.000 stanovnika i 46.000 tvrtki smještenih u gradu. Otpad se u postrojenju spaljuje i koristi za dobivanje energije. Pri tom se dio otpada uvozi i iz Velike Britanije budući se u regiji oko Kopenhagena ne može dobaviti količina dovoljna za korištenje punog kapaciteta spalionice. Postrojenje je tako konstruirano da se energetski potencijal otpada iskorištava u potpunosti (100%), čime će ova spalionica proizvoditi 25% više energije od svoje prethodnice Amagerforbraending, koja je inače najstarija spalionica otpada u Europi. Pri temperaturi od 440°C i tlaku od 70 bara nastaje para koja u usporedbi sa starim postrojenjem ima dvostruko veću električnu učinkovitost.
Još je važnija činjenica da će emisija plinova u Amager Bakke biti 99,5 % manja u odnosu na nekadašnje postrojenje. Okolni zrak će biti toliko čist da će posjetitelji moći boraviti na krovu zgrade i baviti se sportskim aktivnostima, a okoliš se pri tom neće zagađivati. Novo postrojenje će prema nekim procjenama moći poništiti emisiju od 107.000 tona ugljičnog dioksida (CO2) godišnje. Toplinom koja se proizvede na godišnjoj razini će se moći opskrbljivati najmanje 160.000 kućanstava, a oko 50.000 kućanstva će se ovim putem moći opskrbljivati i električnom energijom. Amager Bakke je prekrasan primjer kako se inovativnost arhitekata i inženjera može na šarmantan način upotrijebiti za dobrobit našeg planeta i svih njegovih stanovnika.
Pratite nas na Facebooku, Linkedinu i Twitteru da biste bili obaviješteni o novim člancima!
