U našemu velikom vodiču možete saznati sve o tunelima i izgradnji tunela. Pružamo odgovore na sljedeća učestala pitanja:
- Koji su najduži tuneli svijeta?
- Koje vrste tunela postoje?
- Kako funkcionira izgradnja tunela?
- Koliko košta izgradnja tunela po kilometru?
- Zašto su tuneli zaobljeni?
Koji su najduži tuneli svijeta?
Lokacija najdužeg tunela svijeta mijenja se svakih nekoliko godina jer se kontinuirano grade novi. Dajemo popis aktualno najdužih tunela, uključujući one tunele čija izgradnja će biti dovršena 2020.:
10 najdužih cestovnih tunela svijeta
- Tunel Boknafjord, Norveška (26.700 metara, u izgradnji) – Budući najduži tunel svijeta postavit će i jedan rekord. Naime, dijelovi tunela protezat će se na dubini od 396 ispod morskog dna.
- Tunel Lærdal, Norveška (24.510 metara) – Tunel Lærdal, trenutno najduži cestovni tunel na svijetu, poznat je po svome kompleksnom osvjetljenju i blagim zavojima. Na taj način željela se spriječiti monotonija i potaknuti koncentraciju vozača.
- Tunel West Connex, Australija (19.000 metara, izgradnja u tijeku) – Ovim se projektom gradnje tunela želi rasteretiti promet u dijelovima Sidneyja. Međutim, projekt je izložen sve većem negodovanju javnosti. Jedan razlog nezadovoljstva javnosti projektom je činjenica da je radi izgradnje tunela ugroženo jedno lokalno stanište domaće zlatne gatalinke.
- Tunel Yamate, Japan (18.200 metara) – Tunel je zapravo zapadna dionica brze ceste Tokija „Central Circular Route“ i proteže se na dubini od 30 metara ispod grada.
- Tunel Zhongnanshan, Kina (18.040 metara) – Najduži dvocijevni tunel Kine.
- Tunel Jinpingshan, Kina (17.540 metara) – Tunel u kineskoj provinciji Sečuan.
- Gotthard, Švicarska (16.918 metara) – Izgradnja je trajala od 1872. do 1880. god. Skoro 200 ljudi poginulo je za vrijeme radova na izgradnji ovog tunela.
- Bypass Stockholm, Švedska (16.500 metara, u izgradnji) – Ovaj tunel s tri prometne trake koji se nalazi na autocesti trebao bi rasteretiti promet u glavnom gradu Švedske.
- Yeni Zigana Dağı Tüneli, Turska (14.481 metara, u izgradnji) – Projektom izgradnje tunela želi se rasteretiti promet na preko 2000 metara visokoj planini Zigana.
- Ovit Dağı Tüneli, Turska (14.346 metara) – Već 1880. postojali su prvi planovi za izgradnju ovog tunela koji povezuje turski grad Erzurum sa Crnim morem.
10 najdužih željezničkih tunela svijeta
- Tunel GBT (bazni tunel Gotthard, Švicarska, 57.104 metara) – Bazni tunel Gotthard prolazi kroz planinu Gotthard čija se najviša točka nalazi na 3.192 metara. Tunel skraćuje vrijeme putovanja u Italiju, i to za cca. sat vremena.
- Bazni tunel Brenner (Austrija (55.000 metara, u izgradnji) Bazni tunel Brenner u Tirolu imat će dužinu od 55 kilometara te će iza baznog tunela Gotthard biti drugi najduži željeznički tunel. Postojeći tunel na obilaznici Innsbrucka bit će jedan od dvije sjeverne pristupne ceste koje vode u tunel Brenner. Zajedno imaju dužinu od preko 64 kilometra. Time bi bili najduži željeznički tunel na svijetu.
- Tunel Seikan, Japan (53.850 metara) – Spaja japanske otoke Honshū i Hokkaidō. Jedan dio tunela prolazi kroz međunarodne vode, dok se sam tunel nalazi na japanskom teritoriju
- Eurotunel, Francuska i Velika Britanija (50.450 metara) – Najduži podmorski tunel na svijetu.
- Tunel Yulyeon Tunnel, Južna Koreja (50.300 metara) – Tunel je sastavni dio pruge na kojoj prometuju vlakovi velike brzine i koja spaja gradove Seoul i Pyeongtaek.
- Songshan Lake tunel, Kina (35.391 metar) – Tunel spaja kineske velike gradove Shenzhen i Guangzhou.
- Tunel Lötschberg, Švicarska (34.576 metara) – Gotovo 80% tunela nastalo je probijanjem stijena eksplozivom.
- Tunel Gaoligongshan, Kina (34. 531 metar, u izgradnji) – Najduži tunel s jednim kolosijekom u Narodnoj Republici Kini.
- Tunel Koralm, Austrija (32.893 metra, u izgradnji) – Omogućuje brzinu od 250 km/h i skraćuje vrijeme putovanja između Graza i Klagenfurt sa tri sata na jedan sat.
- Tunel New Guanjiao, Kina (32.645 metara) – Nalazi se na visini od preko 3.300 metara, radi čega su građevinski radnici tijekom radova morali nositi boce s kisikom.
Koje vrste tunela postoje?
- Željeznički tuneli: Zbog izgradnje željezničkih pruga u 19. stoljeću povećala se potreba za rješenjem koje bi omogućilo brzo proputovanje kroz neprohodne terene (npr. Alpe) u gradove (podzemne željeznice).
- Biciklistički tuneli: Ta vrsta tunela u urbanim sredinama omogućuje da biciklisti svladavaju određene prepreke odvojeno od automobilskog prometa (npr.: križanja, kanali, pruge).
- Pješački pothodnici: Podzemni umreženi putevi koji spajaju stanice javnog prijevoza, shopping centre, urede i dr.
- Tuneli za brodove: Koriste se od 18. stoljeća, osobito u Europi, sa ciljem da se omogući prolaz ispod neprohodnog terena kako bi se štedjelo na vremenu.
- Cestovni tuneli: Budući da su se u 20. stoljeću na ceste probili automobili nastala je potreba za izgradnjom cestovnih tunela. Prve slične građevine datiraju iz rimskog doba.
- Tuneli za opskrbu: Tuneli u kojima su položeni električni vodovi, cijevi za paru, vodovodne i odvodne cijevi te optički i telefonski kabeli.
- Provodnici vode: Takvi tuneli postoje još od davnina. Namjena im je dovod vode ljudima ili u poljoprivredne svrhe.
Zašto se grade tuneli?
Tuneli služe za svladavanje prirodnih prepreka ili teško prohodnih terena poput mora i planina. Prvi oblik tunela nastao je u rudnicima, gdje su tuneli povezivali i štitili podzemne komore u kojima su se vadile mineralne sirovine. No za razliku od funkcije tunela u rudarstvu današnji tuneli građeni su za dugotrajnu upotrebu. U tom smislu razvila se i posebna tehnika kako bi sigurnost tunela bili zajamčena.
Kako funkcionira gradnja tunela i koji su izazovi?
U sektoru niskogradnje gradnja tunela izložena je najvećim izazovima. Razlikujemo dvije glavne metode gradnje tunela: konvencionalnu i strojnu.
Ciklična ili konvencionalna gradnja:
- Bageri, bušilice, čekići i drugi strojevi probijaju stijensku masu koja se odvozi teretnim vozilima, pokretnim trakama ili na tračnicama.
- Probijanje eksplozivom: Aktiviranjem eksploziva stvara se plinska smjesa koja se naglo širi i uništava okolnu stijensku masu koja se zatim odvozi.
- Ako se kod konvencionalnog probijanja primjenjuje mlazni beton kao zaštita od urušavanja, govorimo o Novoj austrijskoj tunelskoj metodi (NATM) koja je razvijena 60-ih godina 20. stoljeća.
Kontinuirano ili strojno probijanje:
- Ovom metodom stijenska masa se probija upotrebom tunelskih bušačih strojeva koji drobe i odvajaju komade stijenske mase. Tunelski bušaći strojevi namijenjeni su ponajprije bušenju u čvrstim stijenama. Vrsta stijenske mase ima i veliki utjecaj na upotrijebljene alate kojima se lomi stijenska masa.
- Strojno ili kontinuirano probijanje tunela manje je štetno za okolnu stijensku masu.
Koja metoda gradnje tunela će se u konačnici koristiti ovisi o više faktora poput svojstava planiranog tunela, vrste i čvrstoće stijenske mase, postojećih podzemnih voda i raspoloživih strojeva. U izgradnji tunela sustav ventilacije igra značajnu ulogu. Ljudima i strojevima potreban je kisik. Osim toga, bitna je i odvodnja ispušnih plinova, pare, prašine itd.
Otežavajući faktor je temperatura. Zbog topline zemlje i otpadne topline upotrijebljenih strojeva u tunelu mora biti osigurano hlađenje gradilišta. Primjer: Bez stalne izmjene zraka radnici bi u baznom tunelu Gotthardu bili izloženi temperaturama do 50 Celzijevih stupnjeva.
Dodatna otežavajuća okolnost u gradnji tunela su podzemne vode (takozvana brdska voda). Naime, naplavljivanja usporavaju radne rezultate i opasna su za radnike. Kako bi voda u slučaju naplavljivanja brže otjecala tuneli se grade uvijek pod određenim kutom nagiba.
Koliko metara dnevno je moguće probiti (brzina probijanja)?
Brzina probijanja u gradnji tunela označava koliko brzo ili koliko metara cijevi se dnevno mogu položiti.
- Brzina probijanja kod upotrebe tunelskih bušaćih strojeva: 10-40 metara po radnom danu, ovisno o snazi stroja i svojstvima postojeće stijenske mase.
- Brzina probijanja kod konvencionalnog probijanja: 2-15 metara po radnom danu.
Zbog uštede vremena gradnja tunela odvija se sa obje strane. To znači da se radovi na iskopu tunela organiziraju paralelno na oba ulaza u tunel. U izgradnji trenutačno najdužeg tunela na svijetu, baznog tunela Gotthard, i drugih velikih tunelskih projekata obrađuje se i sredina tunela. Ovdje se dodatni tunelski bušaći strojevi dopremaju kroz okna u “sredinu” brda kako bi se s te pozicije probijala stijenska masa. Unatoč ovim mjerama izgradnja tunela trajala je ukupno 20 godina.
Zašto su tuneli zaobljeni?
Tuneli su izloženi velikoj težini s obje strane. Što su dublji to je veće opterećenje. Zaobljeni ili okrugli oblik je idealan zato što može izdržati veliko opterećenje. No tuneli ne moraju samo biti otporni na težinu stijenske mase, nego moraju izdržati i težinu prometa kroz tunel. Zbog toga se u gradnji tunela koriste materijali poput čelika i betona.
Koliko košta izgradnja tunela po kilometru?
Jedan kilometar cestovnog tunela stoji između 15-25 milijuna eura. No troškovi se razlikuju ovisno o tunelskom projektu. Tunel Rennsteigtunnel (najduži tunel u Njemačkoj) koštao je “samo” 13 milijuna eura po kilometru. Znatno skuplja je izgradnja željezničkih tunela. Usporedba: Prema aktualnim procjenama jedan kilometar izgradnje željezničkog baznog tunela Brenner stoji gotovo 145 milijuna eura. Konačna cijena tunela po kilometru ovisi o mnogim čimbenicima:
- Svojstvo stijenske mase
- Potrebne mjere za zaštitu okoliša
- Sigurnost i zaštita drugih objekata (u gradovima)
Koliko tunela postoji?
U cijelom svijetu broj izgrađenih cestovnih i željezničkih tunela najvjerojatnije odgovara peteroznamenkastom broju, pri čemu zbog nedostatka podataka točna procjena nije moguća. U 2020. za regiju DACH (Njemačka, Austrija i Švicarska) postoje sljedeći podaci:
Broj tunela u Njemačkoj
- Cestovni tuneli: 420+
- Željeznički tuneli: 900+
Broj tunela u Švicarskoj
- Cestovni tuneli: 360+
- Željeznički tuneli: 560
Broj tunela u Austriji
- Cestovni tuneli (autoceste i brze ceste): 175
- Željeznički tuneli: 440
Najduži tunel u Hrvatskoj
Najduži cestovni tunel u Hrvatskoj je dvocijevni, jednosmjerni tunel Mala Kapela, koji se nalazi na dionici autoceste A1 Bosiljevo – Sv. Rok, između sela Jezerane i Modruš. Duža od dvije cijevi diči se duljinom od čak 5 821 metara. Tunelske cijevi međusobno su osno razmaknute 25 m. Spojene su sa 6 prolaza za vozila i 14 prolaza za pješake. Tunel je građen Novom austrijskom tunelskom metodom (NATM).
Pratite nas na Facebooku, Linkedinu i Twitteru da biste bili obaviješteni o novim člancima! A do tada besplatno isprobajte PlanRadar na 30 dana i uvjerite se zašto ovaj softver koristi 4 500 klijenata diljem svijeta, koji u njemu tjedno obrađuju 25 000 projekata.
